Kako postati primatelj

Saznajte više

Suočavanje s izazovima prijevremenog poroda ili s potrebom medicinske skrbi za dijete može biti izuzetno zahtjevno i emotivno iscrpljujuće iskustvo. U tom razdoblju, svaka majka želi pružiti najbolje svojem djetetu. Razmatranje korištenja mlijeka iz banke humanog mlijeka predstavlja korak ka najboljem zdravstvenom početku za dijete. Mlijeko iz banke humanog mlijeka pruža ne samo hranjive sastojke, već i dodatnu zaštitu i podršku za zdrav razvoj djeteta.

Vlastito mlijeko majke najbolji je izvor prehrane i kad god je to moguće, preporuka je hraniti dijete isključivo, i to dojenjem, izravno iz dojke.

Ako to nije moguće, dijete može primati svježe izdojeno mlijeko majke, putem sonde za hranjenje ili nekom drugom alternativnom metodom hranjenja.

Svježe majčino mlijeko sadrži žive stanice i druge zaštitne komponente koje pomažu u održavanju zdravlja djeteta. Ako je majčino mlijeko izdojeno, a zatim pohranjeno, zamrznuto ili toplinski obrađeno, razine nekih od zaštitnih komponenti padaju.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da, ako majka nije u mogućnosti osigurati dovoljne količine vlastitog majčinog mlijeka za svoje dijete, pogotovo za prijevremeno rođeno dijete, najbolji izbor je hranjenje darovanim humanim mlijekom iz banke humanog mlijeka.

Djeca koja dobivaju samo humano mlijeko u manjem su riziku od razvoja infekcija, uključujući ozbiljno stanje crijeva zvano nekrotizirajući enterokolitis.

Dokazano je i da korištenje darovanog humanog mlijeka pomaže u odluci majki nedonoščadi i bolesne novorođenčadi da ustraju u isključivom dojenju, kad je to moguće.

Tko može primiti darovano mlijeko?

Darovano humano mlijeko primaju prijevremeno rođena djeca ili bolesna novorođenčad čije majke nemaju dovoljno vlastitog mlijeka ili kad dojenje nije uspostavljeno, ono je Kontraindicirano ili je majka odvojena od djeteta. Najčešći razlozi zbog kojih je potrebno darovano humano mlijeko su:

  • rođenje prije termina
  • nepodnošljivost zamjenskog mlijeka
  • alergije na hranu
  • oslabljen imunološki sustav (imunodeficijencije)
  • prije ili poslijeoperativna dohrana i imunološka potpora
  • bolest majke koja zahtijeva intenzivno liječenje
  • uporaba lijekova zbog kojih je dojenje kod majke kontraindicirano
  • majka koja boluje od HIV-a
  • majka koja boluje od dijabetesa
  • mastektomija majke

Video Uloga humanog mlijeka u prehrani nedonoščadi

U ovom videu moći ćete čuti što je to što je u humanom mlijeku - ili onom vlastite majke, ili darovanom, a što je za dijete ozdravljujuće - zašto je važno da nedonošče dobije baš humano mlijeko, iako na tržištu postoje nadomjesci koji se oglašavaju za nedonoščad i kako humano mlijeko iz banke humanog mlijeka pri KBC Zagreb pomaže zdravlju nedonoščadi i bolesne novorođenčadi.

Darovano humano mlijeko potpuno je sigurno za uporabu. Banka humanog mlijeka pridržava se strogih standarda probira i testiranja darivateljica te testiranja i obrade darovanog humanog mlijeka. Potencijalne darivateljice mlijeka ispunjavaju zdravstveni upitnik i uzima im se uzorak krvi za pretrage na hepatitis B i C, HIV te sifilis. Darovano se mlijeko testira na bakterije za koje je propisana gornja dozvoljena granica. Nakon pasteriziracije u mlijeku ne smije biti bakterija pa se ponovo mikrobiološki testira kako bi se potvrdilo da su sve bakterije u mlijeku uništene.

Zamrznuto darovano mlijeko prvo se preko noći otapa u hladnjaku. Zatim se u prostoru s filtriranim zrakom miješa mlijeko jedne majke tako da količina mješavine bude oko 2 litre. Ta mješavina se rastače u male spremnike koji se zatvaraju aluminijskim folijama i plastičnim čepom. Svakoj mješavini analizira se sastav hranjivih tvari I bakterijsko onečišćenje. Zatim se pasterizira na 62,5 °C kroz 30 minuta u automatskom pasterizatoru. Pasterizirano mlijeko naglo se hladi, a zatim zamrzava na -30 °C. Rok valjanosti pasteriziranog mlijeka je 3 mjeseca.

Darovano humano mlijeko i nakon postupaka pasterizacije u banci humanog mlijeka sadrži sve potrebne nutritivne tvari za prehranu djeteta. Postupci obrade ne utječu ili minimalno utječu na sadržaj nutritivnih tvari (bjelančevine, masti, ugljikohidrati) kao i na energetski sastav darovanog humanog mlijeka. Sadržaj nutritivnih tvari i energetski sastav darovanog humanog mlijeka provjeravaju se za svo darovano humano mlijeko mjerenjem na specijaliziranom uređaju koji mjeri količinu nutritivnih tvari i izračunava energetsku vrijednost mlijeka. 

Da. Pasterizacijom se u darovanom humanom mlijeku uništavaju žive stanice kao što su leukociti (bijele krvne stanice), bakterije i virusi. Za viruse za koje je poznato da ih pasterizacija ne bi u cijelosti uništila, majke darivateljice testiraju se na prisutnost takvih virusa i bakterija. Tako potencijalne darivateljice u slučaju pozitivnog nalaza krvi na npr. određene viruse ne mogu biti darivateljice mlijeka. Kada se radi o majkama darivateljicama u čijem se mlijeku nađu bakterije u prevelikom broju koji nije primjeren za daljnju obradu pasterizacijom, takvo se mlijeko uništava.